Zašto se na novim fasadama već nakon nekoliko godina pojavljuju zelene i crne mrlje?
Mnogi vlasnici kuća ulože veliki novac u novu fasadu očekujući da će godinama izgledati uredno i bez većih promjena. Međutim, nije rijetkost da već nakon dvije ili tri godine na pojedinim dijelovima objekta počnu da se pojavljuju tamne ili zelene mrlje. U početku izgledaju bezazleno, ali s vremenom postaju sve izraženije, pa kuća koja je donedavno izgledala potpuno nova odjednom ostavlja utisak zapuštenosti.
Zanimljivo je da se ovaj problem ne pojavljuje samo na starim objektima. Naprotiv, često ga možemo vidjeti upravo na novogradnji, čak i kada su korišteni kvalitetni materijali. Zbog toga mnogi pomisle da je riječ o lošoj fasadi ili grešci proizvođača, iako je uzrok u većini slučajeva mnogo složeniji.
Vlaga je najveći neprijatelj svake fasade
Bez obzira na vrstu završnog sloja, fasada najduže ostaje čista kada se može brzo osušiti nakon kiše ili jutarnje rose. Problem nastaje kada određeni dijelovi kuće ostaju dugo vlažni. To se najčešće događa na sjevernim stranama objekta, u blizini visokog drveća ili na mjestima gdje sunce vrlo rijetko dopire.
Takvi uslovi predstavljaju idealno okruženje za razvoj algi, mahovine i različitih mikroorganizama. U početku su promjene gotovo neprimjetne, ali kako vrijeme prolazi, površina počinje mijenjati boju. Zelene nijanse najčešće ukazuju na razvoj algi, dok tamne mrlje često nastaju zbog gljivica ili kombinacije prašine i vlage koja se godinama zadržava na istom mjestu.
Mnogi vlasnici pokušavaju riješiti problem običnim pranjem vodom pod pritiskom. Iako fasada nakon toga izgleda bolje, mikroorganizmi vrlo često ostaju u porama završnog sloja i nakon nekoliko mjeseci mrlje se ponovo pojavljuju.
Nije svaka fasada jednako otporna
Posljednjih godina na tržištu postoji veliki broj fasadnih sistema i završnih maltera, ali nisu svi jednako otporni na vremenske uticaje. Razlike nisu uvijek vidljive odmah nakon izvođenja radova. Tek nakon nekoliko godina vidi se kako se pojedini materijali ponašaju pod kišom, UV zračenjem, smogom i velikim temperaturnim promjenama.
Važnu ulogu igra i način izvođenja radova. Ako završni sloj nije pravilno nanesen ili je podloga ostala vlažna prije završne obrade, povećava se mogućnost da će fasada brže pokazati znakove starenja. Upravo zbog toga dvije kuće koje koriste isti materijal mogu nakon nekoliko godina izgledati potpuno različito.
Arhitektura kuće može ubrzati pojavu problema
Na izgled fasade ne utiče samo kvalitet materijala. Oblik krova, dužina strehe, položaj oluka i način na koji voda otiče sa objekta često imaju mnogo veći uticaj nego što ljudi misle. Fasade koje su stalno izložene prskanju kišnice ili kapanju vode sa loše izvedenih oluka mnogo brže mijenjaju izgled.
Slično je i sa balkonima, terasama i ukrasnim elementima na fasadi. Svaka površina na kojoj se voda duže zadržava postaje mjesto gdje se prljavština i mikroorganizmi najlakše nakupljaju. Zato dvije kuće u istoj ulici, izgrađene iste godine, mogu nakon pet godina izgledati potpuno drugačije.
Čista fasada nije samo estetsko pitanje
Mnogi na pojavu mrlja gledaju isključivo kao na vizuelni problem, ali dugoročno one mogu ukazivati i na povećanu vlagu u određenim dijelovima objekta. Ako se problem godinama zanemaruje, površinski sloj fasade može početi ubrzano propadati, a održavanje postaje skuplje nego da se reagovalo na vrijeme.
Zbog toga fasadu ne treba posmatrati kao završni ukras kuće, već kao zaštitni omotač cijelog objekta. Njeno stanje govori mnogo o tome kako je kuća projektovana, izvedena i održavana. Upravo zato kuće sa urednom i očuvanom fasadom ostavljaju bolji utisak, lakše se prodaju i dugoročno zadržavaju veću vrijednost.
